300 Bitka kod Termopila (2006)

Strani film uzivo

Opis

SINOPSIS

Film "300: bitka kod Termopila" je uzbudljiva verzija priče o drevnoj bici kod Termopila, u kojoj se kralj Leonida (Džerard Batler) sa 300 Spartanaca borio do smrti protiv Kserksa i njegove mnogobrojne persijske vojske. Iako su bili daleko malobrojniji, njihova odvažnost i žrtva inspirisala je celu Grčku da se ujedini protiv Persije, postavljajući liniju odbrane demokratije.

O FILMU

Inspirisan radom strip crtača Frenka Milera, autora "Grada greha", film "300: bitka kod Termopila" je epska avantura o strasti, hrabrosti, slobodi i žrtvi, koju otelovljuju spartanski ratnici koji su učestvovali u jednoj od najvećih bitaka u istoriji. Film u režiji Zeka Snajdera ("Zora mrtvaca") oživljava poznati strip Frenka Milera kombinujući žive glumce i vituelnu pozadinu i predstavlja njegovu viziju drevne priče.

U filmu glume Džerard Batler ("Fantom iz opere"), Lena Hedi ("Braća Grim"), Dejvid Venam (trilogija "Gospodar prstenova") i Dominik Vest ("Zaboravljeno"). Scenario su napisali Zek Snajder, Kurt Džonstad i Majkl B. Gordon, po stripu Frenka Milera i Lin Varli.

Misteriozni. Nasilni. Zastrašujući. Spartanci su među najtajanstvenijim kulturama u istoriji. Učeni da se nikada ne povlače, da se nikada ne predaju, oni su savršeni ratnici. "Spartanci ostaju misterija za svakoga", kaže Frenk Miler, autor stripa "300", koji je bio inspiracija za film. "Oni su verovatno jedinstveni po tome što su potpuno ratnička kultura, apsolutno posvećena ratovanju. Imaju kodeks časti koji govori o tome šta znači biti Spartanac i iz toga je proistekla herojska klasa dotad neviđena u svetu."

Koscenarista i reditelj Zek Snajder dodaje: "Spartanci žive za borbu. Oni je obožavaju. Bore se kao jedan, formirajući falangu u kojoj štit svakog ratnika štiti čoveka pored njega. To je zadivljujući i zastrašujući prizor, čak i za masu Persijanca. Iako se Spartanci suočavaju s brojno daleko nadmoćnijim neprijateljem, pravi spartanski ratnik je uvek spreman da pogine za slobodu. Oni to smatraju 'divnom smrću'; oni se definišu žrtvovanjem i slobodom."

Frenk Miler se prvi put susreo sa Spartancima kada je kao dečak gledao film "300 Spartanaca". On se seća: "Bio sam prilično uzdrman i inspirisan tim filmom jer me je naučio da heroji nisu obavezno ljudi koji dobiju medalju na kraju priče, već da su heroji ljudi koji rade pravu stvar zato što je prava, makar za to položili i život. Čitavog života sam želeo da ispričam tu priču zato što je to najbolja priča na koju sam ikada naišao. S vremenom, konačno sam stekao crtačke sposobnosti u takvoj meri da sam mogao da se uhvatim u koštac s tim."

Da bi ilustrovao "300", Miler je sintetizovao svoje obimno istraživanje, koje ga je odvelo do samih litica Termopilskog klanca, sa svojim prepoznatljivim stilom koji je uneo i u legendarne stripove kao što su "Grad greha" i "Povratak Tamnog viteza". Spartansku uniformu (čija je težina pod punom opremom iznosila skoro polovinu težine tela) sveo je na ono najosnovnije i na simbolične elemente i začinio priču o istorijskoj bici kod Termopila 480. godine p.n.e. elementima ranijih sukoba između Kserksa i Grka.

"Frenk je uzeo stvaran događaj i pretvorio ga u mitologiju", kaže Snajder, koji je uneo i deo svoje vizije priče u film. "Hteo je da uhvati suštinu onoga što čini jednog spartanskog ratnika. Ako odete do Termopila, statua Leonide je naga - ima štit i koplje, i to je sve. Frenk je išao do Termopila i siguran sam da je to video i pomislio: 'U redu, tako i mi moramo da uradimo'."

Strip "300" je postao bestseler i doneo Mileru brojne nagrade. "Priča je samu sebe prodavala", kaže on. "Ja sam samo dao sve od sebe da dostojno prenesem veliki istorijski trenutak. Bilo je važno obratiti pažnju na razvoj i pojavljivanje likova da bi bili dinamičniji i da bi se izgubio osećaj da je u pitanju stara priča. To nije stara priča - to je večna priča."

Knjiga je pridobila veliki broj fanova, među kojima su bili i reditelj i producenti filma. "Kod Frenka je sjajno to što crteže prati izvrsna proza", primećuje Snajder. "To nisu samo ilustracije, tu postoji poezija." Snajderov proces osmišljavanja filma bio je sličan onome što je iskusio Miler. Želeo je da zaobiđe principe realističkog filma i nađe način da učini da sve to "oživi na ekranu", objašnjava on. "Nisam hteo da snimim film koji izgleda kao fotografija, već da vas prenesem u svet koji je Frenk stvorio u svom stripu. Ovo nije istorijska drama. Priča nije linearna. Niti je namera bila da bude sasvim istorijski tačna. Naš cilj je bio da stvorimo iskustvo drugačije od bilo čega što ste ikada videli."

Džerard Batler, koji glumi kralja Leonidu, kaže: "Sve izgleda kao da je neko ko je bio tamo i prisustvovao bici zaspao i celu stvar iznova sanjao... Puno toga postoji u mašti, tako da smo mogli da odemo mnogo dalje. Ovo je neverovatna priča koja je bila inspiracija tolikim ljudima kroz istoriju, ali nije dokumentarac. To je fantastična priča puna strasti, politike i brutalnosti, kao i toliko mnogo drugih stvari koje postoje u tom hiperrealnom, divnom svetu emocija."

Čitava centralna glumačka ekipa bacila se na istraživanje spartanske istorije i kulture da bi se intelektualno pripremila za uloge. Međutim, Snajder je hteo i da izgledaju uverljivo i da budu jedinstvena ratnička mašina kao prava spartanska garda. Da bi ih fizički pripremio za zahtevne scene borbe, Snajder je angažovao dvojicu ljudi s kojima je trenirao već godinama. Mark Tvajt, nekadašnji svetski rekorder u profesionalnom planinarenju, obučavao je glumce i kaskadere u fitnesu, a kaskaderski veteran Dejmon Karo ih je pripremao za scene borbe.

Neki su morali da oslabe, a neki da nabace kilažu. Majkl Fasbender, koji glumi Steliusa, jednog od ratnika, imao je sreće. "Imao sam dovoljno sreće da se ne moram na dijetu sa sirom i grožđem", kaže. "U interesu mog lika je bilo da nabacim nekoliko kilograma." U skladu s rediteljevom vizijom, Karo, majstor borilačkih veština, uklopio je pokrete iz različitih borilačkih veština u svoju koreografiju. Trening je trajao osam nedelja pre početka snimanja i nastavljao se sve do dana kada je snimana određena scena. Konstantno treniranje i probe su se isplatili i glumci su izgledali uverljivo kao veliki i snažni ratnici u oskudnim kostimima.

O REŽISERU

Zek Snajder (reditelj i scenarista)
Izgradio je reputaciju jednog od najkreativnijih i najtraženijih reditelja na polju reklama i muzičkih spotova pre nego što je prešao na film. Kao filmski reditelj debitovao je horor trilerom "Zora mrtvaca", rimejkom kultnog klasika Džordža Romera. Trenutno priprema film "Čuvari", zasnovan na stripu Alana Mura i Dejva Gibonsa.

O GLUMCIMA

Džerard Batler (Leonida)
Dokazao se kao glumac na pozornici i na filmu i u SAD i u Velikoj Britaniji. Njegov naredni film biće triler "Butterfly on a Wheel" - o kidnapovanju koje razara nekada srećnu porodicu. U filmu planiranom za leto 2007. glume i Pirs Brosnan i Marija Belo, a režira ga Majk Barker.

Godine 2004. Batler je dobio naslovnu ulogu u filmskoj verziji mjuzikla "Fantom iz opere" Endrua Lojda Vebera. Drugi njegovi noviji filmovi su "Dragi Frenki", "Beovulf i Grendel", "Igra života", "Timeline", "Lara Croft Tomb Raider: The Cradle of Life" i "Kraljevstvo vatre". Rođen je u Škotskoj. U pozorištu je debitovao u 12. godini, u mjuziklu "Oliver".

Kao mladić, zapostavio je svoje snove o glumi i studirao prava sedam godina pre nego što se vratio na scenu, i to u Londonu. Glumio je u predstavama kao što su "Trainspotting", "Snatch" i "Iznenada prošlog leta".

Na velikom ekranu debitovao je 1997. ulogom u nagrađivanoj drami Džona Medena "Njeno veličanstvo, gospođa Braun" sa Džudi Denč. Potom je igrao u filmovima "Fast Food", "Još jedan poljubac", "Višnjik" i "Harisonovo cveće".

Lena Hedi (kraljica Gorgo)
Uskoro će igrati naslovnu ulogu u televizijskom pilotu "Dnevnik Sare Konor", koji nastavlja sagu iz filmova o "Terminatoru", a Hedijeva preuzima ulogu koju je proslavila Linda Hamilton. Upravo je završila snimanje psihološkog horor filma "The Broken" u režiji Šona Elisa, u kojem glumi ženu čiji se život komplikuje kada ugleda svoju dvojnicu na ulicama Londona. Uskoro će se pojaviti njeni novi filmovi: "Crveni baron" - o letačkom asu iz Prvog svetskog rata, akciona drama "Strelac" s Veslijem Snajpsom i biografski film "Vivaldi", u kojem će glumiti uz Džozefa Fajnsa u ulozi legendarnog kompozitora.

Tokom 2006. pokazala je svoj talenat u tri različita filma: horor trileru "Pećina", avanturističkoj fantaziji "Braća Grim", u kojem je glumila uz Meta Dejmona i Hita Ledžera, i britanskoj romantičnoj komediji "Zamisli tebe i mene" s Pajper Perabo i Metjuom Gudom. Lena Hedi je debitovala na velikom ekranu 1992. u filmu "Na ušću prošlosti", a 1993. se pojavila u filmu Džejmsa Ajvorija "Ostaci dana". Njena prva glavna uloga bila je u igranoj verziji "Knjige o džungli" Radjarda Kiplinga, nakon koje su usledili "Gospođa Dalovej", "Lice", "Onjegin", "Trač", "Opsednutost", "Riplijeva igra" i "Glumci".

Dejvid Venam (Dilios)
Već je bio nagrađivana zvezda u rodnoj Australiji kada je privukao pažnju međunarodne publike ulogama u filmovima "Moulin Rouge!" Baza Lurmana s Nikol Kidman i poslednja dva dela blokbaster trilogije Pitera Džeksona "Gospodar prstenova: dve kule" i "Gospodar prstenova: povratak kralja". Nedavno je glumio i uz Hjua Džekmena u horor trileru "Van Helsing". Njegov naredni film biće epska drama "Australija", u kojoj će se ponovo udružiti s rediteljem Bazom Lurmanom i glumiti uz Nikol Kidman i Hjua Džekmena.

Neki od njegovih drugih filmova su "Ponuda", "Lovac na krokodile: putanja sudara", "Prašina", "Ruska lutka" i "Bez izlaza".

Dominik Vest (Teron)
Gradio je uspešnu karijeru ulogama na sceni, filmu i televiziji. Uskoro ćemo moći da ga gledamo u filmu Pitera Vebera "Hanibalov uspon", o ranim godinama Hanibala Lektora, po knjizi Tomasa Harisa. Vest je nedavno glumio uz Džulijanu Mur u naučnofantastičnom trileru "Zaboravljeno" i uz Džuliju Roberts u drami Majka Njuela "Osmeh Mona Lize". Godine 2002. glumio je žrtvu ubistva, Freda Kejslija, u mjuziklu "Čikago" Roba Maršala. Drugi njegovi filmovi su "Rok zvezda" s Dženifer Aniston i Markom Valbergom, "28 dana" sa Sandrom Bulok, "San letnje noći", "Dajana i ja" s Toni Kolet, "Preživeti Pikasa" s Entonijem Hopkinsom i "Ričard Treći" s Ijanom Mekelenom. Pojavio se i u televizijskim filmovima "Život i doživljaji Nikolasa Niklbija" i "Božićna priča".

Rodrigo Santoro (Kserks)
Već je jedan od najtraženijih mladih glumaca u Brazilu i ubrzano gradi impresivnu karijeru u SAD. Šira publika mogla je da ga prvi put vidi 2003. u filmu "Rimsko proleće gospođe Stoun" s Helen Miren i En Benkroft. Potom je glumio uz Dru Barimor, Kameron Dijaz, Lusi Liu i Demi Mur u nastavku filma "Čarlijevi anđeli". Iste godine pridružio se ekipi hit romantične komedije "U stvari ljubav", u kojoj je glumio Karla, u kojeg se zaljubljuje lik koji glumi Lora Lini. Pored filmova koje je snimao u Brazilu, ima dosta pojavljivanja na televiziji, u mini-serijama, filmovima i serijama. Takođe, mogao se videti s Nikol Kidman u reklami za Šanel koju je režirao Baz Lurman.

Tagovi